UZGOJ GLJIVA

Gljive iz roda Agaricus, poznatije pod imenom šampinjoni, mogu se uzgajati na prirodnom ili sintetičkom kompostu. Kompost predstavlja hranljivu podlogu u kojoj se micelij gljive razvija.
   Prirodni kompost predstavlja konjski izmet uz razne druge dodatke,
a sintetički je na bazi slame koja je izmešana sa kokošijim izmetom, krečom, gipsom, piljevinom, superfosfatom, kalijumovim sulfatom i drugim sastojcima.
   Prilikom kupovine micelija najčešće se kupuju i kompost i pokrivka.
Rjeđe se uzgajivači opredjeljuju da samostalno prave kompost.
   Micelij najbolje prorasta kompost na temperaturi od 22 - 25 0 C i pri vlažnosti zraka od 70% - 90%.
Kompost se najčešće četvrtasto oblikuje i omotava plastičnom folijom. Rjeđe se stavlja u plastične vreće.
   Na taj način on zadržava visok postotak vlage, pa prostoriju - uzgajalište nije potrebno dodatno vlažiti.
Micelij ugiba na temperaturi od 300 C i kada temperatura padne ispod 0 ⁰ C.

DETALJNI PROCES UZGOJA MOŽETE NAĆI U SKRIPTI

Ako se uzgajaju radi prodaje na tržištu, berba se obavlja dok šešir još nije otvoren.
Ukoliko ste hobista, uzgajate za sebe, najbolji ukus i miris imaju one rudnjače čiji je šešir sasvim otvoren.
Gljive se ne smiju sjeći ili čupati.
Potrebno ih je blago uvrtati i nježno odvajati od micelije.
Jedino tako micelij se neće oštetiti i bit će spremna da da još bogatih berbi.
Tek nakon branja, odreže se donji dio drške i gljive se slažu u kutije.
Treba ih što manje dodirivati da ne bi potamnile.

   Nakon branja pokrivka je puna rupa koje treba zatrpati.
Gljive za berbu dozrijevaju u valovima. Jedan val traje 4 - 5 dana, a jedan ciklus ima 6 - 7 valova, najplodnija su prva tri.
   Od 1 tone komposta moguće je dobiti od 150 - 300 kg gljiva.
Uvježban berač za 1 sat može da ubere 10 - 15 kg gljiva.
Na tonu komposta to iznosi 8 - 10 sati branja po svakom valu.
   Ciklus se završava nakon 4 - 6 tjedana. Stari kopost mora se izbaciti,
prostorija se treba dezinficirati i pripremi za novi ciklus.                                        Tokom cjelog procesa moguća je pojava raznih bolesti i štetočina (virusi, bakterije, pljesni, mušice). Njih treba tretirati antibioticima, fungicidima i insekticidima.
   Zato je mnogo bolje dobro održavati higijenu i provjetrenost prostorije,
da ova kemijska sredstva ne bi došla u primjenu.

Ako imate volju i volite raditi, ovo je idealan posao za vas, nema šefa, ne morate putovati na posao, sami si organizirate radno vrijeme i što najvažnije radite u krugu svoga doma. Posao sam po sebi nije težak, isplativ je u svakom slučaju. Troškovi ulaganja nisu veliki a zarada je relativno dobra, sama tržišna cijena gljiva je velika.

U prostorijama za uzgoj treba jasno razlikovati pojmove ventilacije i cirkulacije.

Ventilacija je dovođenje svježeg zraka i uklanjanje zraka iz prostorije, služi za održavanje sadržaja C02 u prostoriji,ispod 0,08% a na površini pokrovnoga sloja ispod 0,1 – 0,15%

Cirkulacija ili gibanje zraka je bitna za sprečavanje velikih temperaturnih razlika i povećanja sadržaja CO2, na izvjesnim površinama

UZGOJ
Rastu na vlažnom, dobro provetrenom mestu. Temperatrura neophodna da bi biljka rasla u savršenim uslovima je 50 do 70ºF. Relativna vlažnost mora biti održavana iznad 70% ili bi gljiva mogla da se sasuši i precepi na pola.
SAĐENJE
Sađenje se vrši u vidu malih komadića na dubini od 4-25cm ili jednostavno razbavan rukom.
GNOJENJE
Gljive se najbolje mogu uzgajati u plitkim kutijama ili ležistu ispunjenim organskim gnojem.
Konjsko gnojivo je dugo bilo u upotrebi ali i drugi materijali mogu se koristiti: sjeno lucerke, kukuruzni klip, slama, strugotine, pileće gnojivo. Posude su ispunjene gnojivom kome je dozvoljeno da prokuha na 140 stupnjeva F, 4-6 dana.
Posude su onda preseljene na dobro prozračeno mjesto

IZGLED GLJIVE:

KLOBUK 3 - 16 cm, suva, glatka ili sa sabijenim vlaknima ili malim razmacima, bele boje u nekim oblicima, a smeđe u drugim. Okruglast je ili poluokruglast, izbočen, pa spljošten, ravan. Na nekim oblicima pokriven je žarko obojenim vlakancima ili ljuskicama; na mjestima gnječenja postaje crveno-smeđ. Klobuk nezrelih gljiva je debeo, mekan, nazubčan, bijel, nestalan.

STRUČAK: 2-8 cm dužine, 1-3 cm debljine, čvrst, manje- više ravan, sa ljuskama ispod prstena. Bijel, ponekad smeđ, sa prstenom koji ponekad nestane u starosti. Drška je zdepasta i teško se odvaja od klobuka- u početku puna, kasnije postaje šuplja, bijela, kod nezrelih gljiva katkad ružičasta iznad prstenka, na zrelim smeđa, ispod prstenka mekana. Prstenak je prilično debeo, mekan i bijel naborane površine na mjestima dodira sa listićima za vrijeme razvitka.